Khaso ea sechaba Ntepe Manama Radio ebotsoe semoso mo Manama mission mo Gwanda
district.Ebe esemotho hotetse mo Manana mission batho batsile boitumelong ba le ho amohela
Ministara oa letaba le khaso le matona mangoe leli komponi kanosi batetse ho bula khaso ea
sechaba.
Mo moketeng o ebe hotsile baetapele babangata eli minister of information, publicity and
broadcasting services Mme Monica Mutsvangwa, Moetapele oa Matsouth Minister of State and
Devolution Rre Abenico Ncube, moPalamente oa Gwanda Central Rre Patrick Dube le baetapele
ba setso Khosi Nhlamba le Khosana Nyakalo Makhurane le bangoe.
Tona ea letaba le khaso Mohlompehi Mme Monica Mutsvangwa obotse semoso khaso kajoalo
aba letelela khaso ea NMCR ho hasa kafa molaong.
“ Khaso ea NMCR kei botse kafa molao kajoalo ketshoanelo ea yone hore i khase letaba mo
sechabeng. Kenale tshepo ea hore se setatlisa tsoelopele mo sechabeng. Khaso e eta tsosolotsa
setso lengoao leli temi tsa mona. Ketsephisa le ho le okeletsa sebaka setlotsoarihoang ke khasho
ea sechaba kea tseba hore honajoale etsoara sehautsoane”.
Hobele letsatsi le monate sethopha sa Bolamba culture birds ba ele babontsha hore setso lengoao
ea basotho e ketekoa joang bae hantsha ka mmeno lokopelo kafa Rre Lerato Ndlovu atsebeang
ka lena la Nqindi le ena aboka Makhosi ka lereto leleboko tsa bone kamo hobele letsatsi
lelibotse lethabetsoeng ke batho kaofela.
Puong ea mothlomphehi Khosana Nyakallo makhurane are “ ke leboha tsoarano ea setshaba le
baetapele kaofela kathuso leho tsoarisana hofehla tsatsi la mokete kaho realo kare are tsoeleleng
reholisa poleke ea rona kaho tsisa leho thokomela lethabollo tse leleng teng”.
Khosi atsoelela are ke leboha tiro ea bakhasi ba letaba kajoalo kare leseke lalapa lefa
holeboima holethata tsoelelang kammereko oa lona omontle mo sechabeng.
Ugatsha olubona ngokulondolozwa kwamalungelo abomama elizweni lonke jikelele
leZimbabwe iWoman coalition of Zimbabwe luqhube umhlangano edolobheni leGwanda
edistrict club lapho bekuhlangene omama abavela ezindaweni ezitshiyeneyo ezincelane
ledolobho.
Umhlangano lowu ubujonge ukukhuthaza omama ngamalungelo abo lokuthi babengabantu
abaphathekayo ekwenzeni amabhizimusi ukuze benelise ukuzondla kanye lemuli zabo.
Bekulamalunga atshiyeneyo avela kungatsha zikahulumunde lamanye amankampani agoqela u
Mayor wedolobho laseGwanda , usiKomitshi,uKhansila wewadi 22 , Ministry of youth kanye le
Women affairs.
USodolobho weGwanda Njabulo Siziba ungcome umsebenzi omuhle owenziwa yiWomen
coalition of Zimbabwe ekukhuthaleleni ukukhangela ngenhlalakahle yabomama elizweni. Ubuye
wakhuthaza omama ukuthi babengabantu abenelisayo ukuzikhulumela ukuze bathole
ukuncediseka.
"Ngyalikhuthaza lonke bomama ukuthi libengabantu abenelisayo ukuzikhulumela izifiso elilazo
kungela kwesaba ukuze lithole ukuncediseka,abadala bathi umntwana ongakhaliyo ufela
embelekweni so ngakho lingafeli embelekweni bomama" watsho uSodolobho.
Isikhulumeli seMinistry of Youth uSipho Nyoni ukhulume kakhulu eqinisa omama esithi
bayinsika yelizwe ngoba balamandla okutshintsha izimo zempilo zabo kanye lezindawo abahlala
kuzo kungakhathalekile isimo sempilo zabo.
"Omama lizinsika zelizwe ngoba lilamandla okutshintsha izimo zempilo zenu zilunge kanye
lezindawo zenu elihlala kuzo kungakhathalekile ngesimo sempilo yakho "watsho unkosazana
Sipho.
Omunye wabomama obevelela eCapital block etholakala kuward 22 uKwanele Sibanda
ungcome kakhulu imfundiso ayiyemukeleyo kanye lenkuthazo ethi laye uzibona eseyisibonelo
esihle kwabanye omama esigabeni sakhe njalo uzakhuthaza labanye .
"Ngizizwa ngimanyukunyuku ngemfundiso engiyitholileyo kanye lenkuthazo akusoze kuphelele
lapha kodwa ngizakuthwala ngiyekuthaza abanye omama esigabeni sami njalo ngibuye ngibe
yisibonelo esihle" utshilo umaSibanda.
Ukuhlukunyezwa kwezidakamizwa
Ngu Nontobeko Sibanda
Izakhamizi zedolobheni leGwanda ziveze ukukhathazeka okukhulu kakhulu ngokuhlukunyezwa
kwezidakamizwa osekugcwele idolobho lonke jikelele okuyikho okucina kuyimbangela
yobudlangudlwangu .
Izakhamizi zisole kakhulu ukuthengiswa kwezidakamizwa ezinjongoMtoriro kanye le
Bhoronki. Izidakamizwa lezi zithengiswa ngezinye zezakhamizi ngokufihlakeleyo okwenza laba
ababhema izidakamizwa bazithole kalula kungela mpambaniso.
Omunye wezakhamizi uMarry Ncube ukhulume ngengozi ezilethwa yikusetshenziswa
kwezidakamizwa okungaba yikutshontshelwa kwabantu lokubulalana kanye lokudlengulwa
kwabesifazane .
"Laba ababhema izidakamizwa kwandise ukuthi bacine sebentshontsha babulalane kanye
lokudlengulwa kwabantu abangomama emphakathini lokhu kusenza singabi lokuhlaliseka
njengezakhamizi"kutsho umaNcube.
Izakhamizi ziveze izindawo lapho okutholakala khona abantu abahlukumeza izidakamizwa
ezinje ngezindlu ezingakapheleliswa ukwakhiwa kanye lezindlu ezihlala abantu abesilisa
abanengi.
Omunye wabahlali uSibongile Mathe ufake umbono wokuthi izakhamizi kaziyekele ukuthengisa
izidakamizwa ngenxa yokufuna imali kungoba kufaka impilo zabantu engcophweni.
"Ngiyakhuthaza izakhamizi zonke zeGwanda ukuthi ziyekele umkhuba wokuthengisa izidakwa
mizwa ezindlini ngoba konke lokhu kubangelwa yizidakamizwa elizithengisayo ezifaka impilo
zabantu ezingozini " watsho uMathe.
UKhansila kawadi 9 Thulani Moyo ukhuthaze abantu ukuthi basebenze ndawonye labantu
bomthetho ngokubazisa abakusolayo emawadini abo kusetshenziswa amabhokisi emfihlo ukuze
babanjwe abenza okubi.
"Ngyakhuthaza Abantu ukuthi basebenzise amabhokisi emfihlo baxhumane labantu bomthetho
ekubaziseni ngobudlwangundlwangu osebukhona ukuze labo abenza okubi babotshwe"kutsho
ukhansila uMoyo.
Izakhamizi zicele abomthetho ukuthi basebenzisane lezakhamizi ekubanjweni kwabantu
abahlukumeza izidaka mizwa babatshwe.
Sechaba sa ward 24 mo khaulong ea Nhwali mo Gwanda bathabile haholo kapula enileng biki
efithileng. Balimi balokiseja ho thoma holema kafa baitumeletse hore sechaba leliruo lefumani
metsi ahonoa le mmereko emingoe.
Pula etisitse phethuho engata mo baliming joale balimi ba emisitse horeka meroko morahong
ha komello ebileng hona monongoaha. Mahlatsi le mahlohonolo hobale ba holima komellong
metsi aholimo aphethile mosebetsi.
Molethabong lelikana pula e etsile ka tsenyo engata mo sechabeng. Mantlo mangoe asenyehile
haholo seo sebakiloe ke pula enileng ka moa omontse.
Le ruho letlophefa maloetsing le motlaleng arealo Monnamoholo Isack Siziba.
“Leeto la leruho lahotsamaya sebaka sesitelele lea mafulelong lebouhe hape letla metsing lelona
a lesehona mehobe etletse kametsi ekaba Puli,Khomo, Tonki le tlonoa haufi le mitsi “, arealo
monnamoholo .
Mongoe oa baloli sechabeng o okelelitse hore “lemaloetse atsoanang le ntaa atlofokotseha
leruhong kahe yona pula ke mahona tsohle”.
Baloli ba hothatsani hore bahlokomele bana babanyane kahe banyuha noka eholo baleba
sekolong haholo barutoa bahotsoa sithakeng,Pelele le Pompini. Balimi bahlokomele maloetsi
leruhong kahe letsoa komellong engata.
Balimi bakupa hurumente lelikomponi ho thusa sechaba ka peo ea holima leliterekere tsa
holima.









